Select Page

Drevni narodi Mezoamerike svoju bogatu tlatollotl (povijest) oplemenjuju brojnim mitskim pričama, često vezanim uz kakao. Kakao se smatrao omiljenom hranom bogova. Štoviše, prema mitu, bog Quetzalcoatl darovao je kakao ljudima. Upravo radi svog božanskog podrijetla, kakao se često koristio prilikom izvođenja vjerskih rituala.

Jedna od najljepših mitoloških priča iz povijesti čokolade dodatno je produbila važnost kakaa u indijanskoj religiji, u kojoj je glavna junakinja čokoladna božica Ixcacao:

“Jednom davno, u osvit 5. doba ljudi, božica čokolade, Ixcacao, stigla je na Zemlju. Hodajući među ljudima, slušala je njihovu patnju, te omogućila im hranu, izobilje i mudrost. Žene su u to vrijeme bile stupovi društva: brinule su o poljoprivredi i obitelji. Međutim, uskoro dolazi do promjene. Društvo postaje složenije, pojavljuju se kraljevi, koji zajedno s patrijarhalnom elitom preuzimaju socijalnu kontrolu. Oni su protjerali Ixcacao s polja, te ju prisilili na udaju za boga trgovine, Ek Chuaha. Kakao od tada postaje i novac. Čokolada je zabranjena ženama i djeci, a postaje isključivo privilegij kraljeva, ratnika i bogova. Obični ljudi ponovno su postali nesretni i gladni. Ixcacao je suosjećala s njihovom tugom, posebno s onima koji su postali ljudske žrtve bogu Sunca. Potajice je davala tim žrtvama čokoladu za snagu, prilikom njihovog puta do mjesta žrtvovanja, na velikoj planini.

Jedne godine, kada se približavao taj ritual, upitala se može li i dalje gledati tolika ljudska žrtvovanja. Tada joj se ukazala božica ljubavi, Huitaca, nudeći joj pomoć pri povratku ljudske sreće. Sklopile su savez. Ixcacao je tako naučila sve ljude pripremati ljubavni čokoladni napitak. Time je kakao donio ljudima ljubav, strast i požudu. Uskoro se u glavni grad ponovno vratio bog Quetzalcoatl te, žrtvujući svoj život, okončao je ljudska žrtvovanja bogu Sunca (barem privremeno). Huitaca je zatim, kao znak zahvalnosti, obasipala Ixcacao bijelim cvijećem. Ixcacao je od tada postala i božicom plodnosti, ljubavi i strasti. Ljudi su ponovno postali zadovoljni i sve radili s ljubavlju.”

Indijanski narodi, ponukani ovom pričom, još su stoljećima vjerno štovali ovu čokoladnu božicu. Izrađivali su posebne figurine u njenu čast, poput ove na slici. Muzej čokolade Zagreb ponosno čuva jedan takav originalni primjerak, nudeći posjetiteljima ovu zanimljivu priču o čokoladnoj božici.

Martina Hukavec Vlašić, mag. hist., 20.05.2021.

 

*Tekstovi i sadržaji na web stranici www.muzejcokolade.hr su autorska djela i ne smiju se kopirati ili reproducirati za bilo kakvu upotrebu (komercijalnu ili nekomercijalnu) bez izričite pismene suglasnosti poduzeća Svijet čokolade d.o.o.

Podijeli sadržaj s prijateljima

Pročitajte još članaka