Select Page

Tlatoani Montezuma II. (1593.-1520.), zvan i Xocoyotzin (Poštovani Mlađi), bio je jedan od najvećih vladara Astečkog carstva. Ova izrazito kontroverzna ličnost uvjeravala je svoje podanike u njegovo božansko podrijetlo. Drugim riječima, prikazivao se zemaljskim poslanikom boga Quetzalcoatla, čiji su povratak Asteci željno iščekivali. Montezuma je nosio pernatu ceremonijalnu perjanicu imena Quetzalapanecayotl, koja je sadržavala 400 pera svete ptice spomenutog boga, ptice quetzal, kako bi dodatno naglasio svoje božanske korijene.

Montezuma je bio tašta osoba, sklona tjelesnim uživanjima. Prema predaji, čuvao je u svojoj blagajni gotovo milijardu zrna kakaa. Ta zrna, osim kao sredstvo plaćanja, koristio je i za pripremu tekuće čokolade, popularno nazvane Montezumin sladoled. Sam Montezuma izumitelj je ove čokoladne poslastice, koja se najčešće nalazila na njegovom jutarnjem meniju.
Kakva je bila ta xocoatl?

Naime, kada bi se njegova hedonistička duša zaželila porcije čokoladnog užitka, izdao je naredbu o njegovoj pripremi. Zatim bi posebno uvježbani odred kraljevskim šprintera odjurio u obližnje vulkanske visine po dozu snijega. Istovremeno, iskusni kuhari bi pripremili gustu pastu od osušenih, prženih i mljevenih (na metateu) zrna kakaa, u koju bi dodali čili papričice i cvjetni prah. Tu bi smjesu prelijevali po dostavljenom snijegu, sve dobro izmiješali, te poslužili kao hladni pjenasti čokoladni napitak. Montezuma je uživao u ovom desertu pijući ga iz zlatnog pehara naziva copa.
Prema jednoj legendi, Montezuma je dnevno ispijao preko 50 vrčeva hladne čokolade. Zlatne vrčeve bi nakon konzumacije bacio u jezero. Zatim se uputio u harem od 600 konkubina, gdje je provodio u djelo dobar dio svojeg dnevnog rasporeda obaveza.

Upravo je ova legenda jedna od temeljnih vjerovanja o čokoladi kao zavodljivom piću. Kada je čokolada napokon doputovala i osvojila zahtjevna nepca europskih dvorjana u 16. i 17. stoljeću, zadržalo se staro astečko vjerovanje u afrodizijska svojstva čokolade.

Martina Hukavec Vlašić, mag. hist., 20.07.2021.

 

*Tekstovi i sadržaji na web stranici www.muzejcokolade.hr su autorska djela i ne smiju se kopirati ili reproducirati za bilo kakvu upotrebu (komercijalnu ili nekomercijalnu) bez izričite pismene suglasnosti poduzeća Svijet čokolade d.o.o.

Podijeli sadržaj s prijateljima

Pročitajte još članaka